Jupiter

Fotografiranje planeta je izuzetno težak posao. Iako će neki misliti da je lako jer trebaju kraće ekspozicije nije baš tako. Da bi snimak uspio potrebno je prije svega ispravno namjestiti fokus što je kod velikih povećanja na ovako malim objektima osjetljiv posao. Nako toga potrebno je "uhvatiti" snimak u onom momentu kada je turbulencija i "titranje" atmosfere koja deformira snimak, najmanja. To je mnogo lakše ućiniti sa CCD kamerom jer se rezultat vidi odmah.

Jupiter, trenutno sa svojih 67 mjeseca (najmanje...!) i nekoliko prstenova (koji nisu vidljivi poput Saturnovih), najveći je planet Sunčeva sistema (promjera 142 984km i 317 masa Zemlje). Četiri najveća Jupiterova satelita, Ganymede, Callisto, Io i Europa, promatrao je još Galileo Galilei. Interesantan detalj koji se vidi u atmosferi Jupitera je Velika crvena pjega - oluja koja traje skoro 300 godina i veličine je kao tri planeta Zemlje.

Jupiter je zahvalan objekt za promatranje i stjecanje osnova o fotografiranju planeta.

Jupiter snimljen 25. 02. 2014. godina u fokusu teleskopa Celestron EdgEHD 9,25 na CCD kameru ZWO ASI120 MC. 400 najboljih frameova stackirano je u Registaxu. Najbliži mesec Jupiteru je Europa zatim Io i Ganimed.

Jupiter 3. srpnja 2005. snimljen kroz refraktor Megrez 80/480 (triplet fluorite Apo) kod f30 - Barlow TeleVue Powermatte 5x na Philips webcam pro 3d (PCVC 750). 700 frameova je obrađeno u Registaxu v3. Sateliti s lijeva na desno su Europa, Ganimed i Io.

Jupiter snimljen u isto vrijeme kao gornji snimak ali kroz Celestron 9,25 kod f10 (ostali podaci su isti). Zanimljivo je usporediti snimku kroz jedan "tanki" 80 mm APO refraktor sa snimkom kroz jedan "debeli" 235mm SCT!
Jupiter 21. travnja 2004. Lijevo od planeta nalazi se mjesec Io, desno Callisto. Snimljeno kroz Celestron 9,25 kod f20 na Phillips webcam Pro3D. 500 frameova "stakirano" je u Registaxu.

Jupiter bliže

"Close-up" snimak uz 5x Barlow: Celestron 9,25 kod f31 (reduktor f6,3 + Barlow TeleVue 5x). 400 frameova obrađeno je u Registaxu - 21. 4. 2004.).
Natrag - Back
Jupiter sa dva od četiri Galilejeva mjeseca - Europa i Io (01. 03. 2003.). Snimljeno kroz C9,25 kod f20 (2x Barlow leća) na Philips Vesta Pro Web kameru. Oko 2000 neselektiranih frameova obrađeno je u programu Registax.

Jupiter 09.01.2002. godine, 19:26UT

Sjena mjeseca Europe i Velika crvena pjega dominantni su detalji na Jupiterovom disku.

Snimljeno kroz C8 kod f/50 - žarišna dužina 10 000mm, dobivena korištenjem Barlow leće TeleVue Powermate 5x na
Pixcel 237 CCD kameru.
20 - 25 snimki od svake boje (LRGB) obrađeno je u CCDSoft i Aip for Win softweru (deconvolution filter, unsharp, median combine).

 

Prelazak mjeseca Europa ispred Jupitera

Flash animacija sastavljena od snimaka Jupitera između 18:18 UT i 19:24 UT , 09.01.2002.

Svjetli disk Europe putuje ispred Jupitera, a kasnije ga prati njegova sjena. Period rotacije Jupitera je 9,8 zemaljskih sati pa je u kratkom vremenu moguće "vidjeti" rotaciju planete.

 

Fotografija Jupitera metodom okularne projekcije pri povećanju od 80x na Fujicolor super G+ 200 uz 4 sekunde ekspozicije. Efektivna žarišna daljina postignuta na taj način iznosila je oko 6000mm (f30).

Ovaj primjer vam može poslužiti da se odlučite (ako za to imate uvjete), da li planete fotografirati na "stari" način ili koristiti "moderne" CCD metode :)

Jedna od mojih prvih fotografija Jupitera.

Snimljena u fokusu Celestrona 8, 203/2032mm. Galileovi sateliti okružuju svjetli disk Jupitera (1996.).

 

 


(C) Copyright 1996 - 2016 by Andjelko Glivar. All rights reserved. This material may not be published in any form without permission.


 

 


Novosti ljubaznošću Universe Today!

Friške novosti


TRENUTNA FAZA

moon phase info

Mjesec večeras


 Položaj Jupiterove pjege, satelita itd.. - Online JAVA aplikacija

Položaji Jupiterove pjege, satelita...


Vrijeme iznad Europe i Hrvatske - hoće li biti vedro večeras?


Google
Web www.CroAstro.com